Geografija Srbije

Srbija se nalazi na jugozapadu Evrope, na Balkanskom polustrvu .  

Srbija ima površinu od 88 361 km² (112. na svetu ) i 7 120 650 stanovnika (91. na svetu, bez podataka sa AP KiM) prema poslednjem popisu iz 2011.

Glavni grad je Beograd , ujedno najveći i grad sa najviše stanovnika (1 639 120 bez okolnih naselja) . 

Veći gradovi u Srbiji su : Novi Sad , Niš , Kragujevac , Kruševac , Užice , Subotica , Negotin , Zaječar , Vranje , Sombor , Kikinda , Zrenjanin , Priština (AP KiM) , Vršac , Sremska Mitrovica , Kosovska Mitrovica (AP KiM) , Šid , Bačka Palanka , Požarevac , Kraljevo , Loznica , Leskovac , Novi Pazar , Inđija , Ruma itd. 

Srbija se na severu graniči sa Mađarskom, na severoistoku sa Rumunijom, na istoku sa Bugarskom, na jugu sa BJR Makedonijom, na jugozapadu sa Albanijom i Crnom Gorom a na zapadu sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom (Republika Srpska )

 Granice Srbije su ukupne dužine od 2.351,8 km, od čega sa Rumunijom (547,9 km),Hrvatskom (259 km), Mađarskom (174,7 km), Bugarskom (360 km), Albanijom (113,4 km), Republikom Makedonijom (238 km), Bosnom i Hercegovinom (BiH, 363 km) i Crnom Gorom (249,5 km).

 

Na severu Srbije se nalazi plodna Panonska nizija. Kroz nju protiču reke Tisa i Dunav, koji se sreće sa Savom kod Beograda. Jedine planine u ravnoj Vojvodini su Fruška gora (Crveni Čot 511m) u Sremu između Save i Dunava i Vršačke planine (Gudurički vrh 641 m) koje su početak Karpata.

Južno od linije Sava-Dunav se nalazi pobrđe Šumadije. Prema jugu brda prelaze u planine. Na krajnjem jugozapadu (Prokletije i Šar-planina) i na istoku (Stara planina) planinski vrhovi dostižu preko 2000 m (ponekad i 2500m). Najviši vrh Srbije je Đeravica, visok 2656 m, na tromeđi Srbije, Crne Gore i Albanije. Planine Srbije se mogu proći kroz brojne klisure. Jedna od njih je Đerdapska klisura na Dunavu, koja je usečena kroz Karpatske planine. Najniža tačka Srbije je ušće Timoka u Dunav i iznosi 28 m. Vertikalna raščlanjenost reljefa u Srbiji iznosi 2626 m.

Planinski reljef Srbije objašnjava pojavu mnogih kanjona, klisura i pećina (Resavska pećinaCeremošnjaRisovača...), a dodatnu lepotu obezbeđuje bogatstvo izuzetno očuvanih šuma u čijem sastavu ima mnogo endemskih vrsta, te bogatstvo voda, potoka, izvora, pašnjaka, itd.

 

Najveći deo teritorije Srbije zauzimaju planine, koje čine planinsku regiju. Ona se proteže od Panonskog pobrđa na severu docrnogorskealbanske i makedonske granice na jugu. Od zapada ka istoku proteže se od bosansko-hercegovačke do bugarske granice.

Planine Srbije se dele na:

  1. Rodopske planine
  2. Karpatsko-balkanske planine i na
  3. Dinarske planine

 

 

Najveće i najpoznatije planine Srbije su Kopaonik,Tara,Zlatibor,Fruška Gora,Prokletije,Šar-planina itd. A najvišlji vrh je na Prokletijama Đeravica 2 656 m nadmorske visine na samom jugu Srbije . 

Najpoznatije i najveće reke Srbije su Dunav , Sava, Drina , Velika Morava (nastaje spajanjem Južne i Zapadne Morave) , Tisa, Timok , Ibar , Lim ,Kolubara itd.

Sve ove reke su crnomoeskog,egejskog i jadranskog mora. A najviše ih ima crnomorskog sliva , čak 96% Srbije pokriva crnomorski sliv

 

  
  


Uvod u geografiju

Географија или земљопис је комплексна наука која проучава природне и друштвене појаве и процесе у геопростору, те везе и односе између њих. Назив географија је грчког порекла и долази од gea-Земља и grafein-писати, описивати. Иако географија није једина наука о Земљи, она је практично једина мосна наука између природних и друштвених наука с тим што се, као на предмет проучавања, фокусира на географски омотач, условно речено Земљину површину као најсложенији и најуниверзалнији систем нашепланете.

Задатак географије као науке је да у сваком тренутку пружи комплексну и свеобухватну информацију о стању географских појава и процеса, те о узрочно-последичним везама и односима као и законима и закономерностима што произилазе из њих. Једноставније речено, географско знање нам је потребно да бисмо разумели савремену ситуацију на планети, те да бисмо на основу тога усмерили развој у будућности, што се остварује кроз просторно планирање у складу са принципима одрживог развоја.

 


Čestitamo

Ukoliko možete da pročitate ovaj članak, uspešno ste se registrovali na Blog.rs i možete početi sa blogovanjem.